Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u razdoblju travanj-lipanj porasle su 4,4 posto u odnosu na tromjesečje ranije dok je na godišnjoj razini prosječni rast cijena stambenih objekata blago ubrzao na 13,2 posto (s 13,1% u prvom tromjesečju), objavio je Državni zavod za statistiku iz čega proizlazi da su u prvoj polovini godine cijene stambenih nekretnina porasle za više od 13 posto na godišnjoj razini.
U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne, promatrano prema regijama koje pokriva indeks, cijene su na Jadranu bile više u prosjeku za 11,8 posto, u Gradu Zagrebu za 12,6 posto, dok je u kategoriji Ostalo godišnja stopa iznosila 18,4 posto.
U prvoj polovini godine cijene novih stambenih objekata bile su u prosjeku više za 12,7 posto, a postojećih za 13,2 posto.
- Naša prognoza od 9,3 posto za ovu godinu pod značajnim je rizikom da bude viša, odnosno ne isključujemo da i četvrtu uzastopnu godinu domaće tržište ostvari dvoznamenkast rast cijena stambenih nekretnina. Izgledno je da će dinamika rasta ostati i dalje zamjetno iznad prosjeka EU i europodručja. Iako se nekretnine za stanovanje na lokalnom tržištu dobrim dijelom kupuju bez korištenja stambenog kredita, pad kamatnih stopa u razdoblju prije uvođenja novih makrobonitetnih mjera svakako se može ubrojiti u potporne čimbenike potražnje - poručuje analitičar RBA Petar Bejuk.
Tako mjere HNB-a zasad nisu pretjerano utjecale na tržište nekretnina. Kako je za Poslovni dnevnik ovih dana izjavila direktorica Hrvatske udruge banka Tamara Perko, kod stambenih kredita zasad nema znakova usporavanja – stopa rasta od gotovo 14 posto u odnosu na srpanj 2024. ukazuje na blago ubrzanje. S druge strane, rast gotovinskih nenamjenskih kredita već neko vrijeme usporava i u srpnju je s 13,2 posto godišnjeg rasta bio niži od rasta stambenih kredita.
Dio srpanjskog rasta u bankovnom sektoru tumače povećanim brojem zahtjeva za kredite koji su građani podnijeli prije novih restriktivnijih uvjeta, a ne isključivo novoj potražnji. Trenutačne kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj su relativno niske (oko 2,98 posto).
Analitičari poručuju kako treba uzeti u obzir i određene (nove) porezne olakšice za kupnju nekretnine (povrat dijela PDV-a), nastavak rasta gospodarstva uz zaposlenost na rekordnim razinama i kontinuirano povećanje plaća. Sve navedeno sugerira da trenutačno nije za očekivati izraženije smanjenje potražnje, a time i oštro usporavanje rasta promatranih cijena.
Intenzitet rasta mogla bi donekle ograničavati nešto skromnija potražnja s inozemnih tržišta uslijed još uvijek prigušene poslovne aktivnosti tamošnjih gospodarstava. Međutim, broj transakcija na razini gospodarstva se stabilizirao, a nominalna vrijednost istih je u porastu. U smjeru laganog “hlađenja” potražnje mogle bi djelovati spomenute makrobonitetne mjere preko slabljenja kreditne aktivnosti, a ostaje za vidjeti hoće li u narednom razdoblju donesene porezne izmjene iz siječnja ove godine zaista povećati ponudu nekretnina na tržištu i time djelovati u smjeru smanjenja pritiska na tržištu.
Valja uzeti u obzir i ključne podatke iz građevinskog sektora. U Hrvatskoj je u srpnju izdano 957 građevinskih dozvola što je za 3,6 posto više u odnosu na srpanj 2024. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema vrstama građevina, 90 posto ili 861 dozvola izdana je za zgrade, a deset posto ili 96 dozvola za ostale građevine, kao što su ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, sportski tereni itd. Na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola za zgrade veći je za sedam posto, a za ostale građevine manji za 9,3 posto.
Izvor: poslovni.hr
