ZAGREB je jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, stoga je bio idealan grad za dnevno iznajmljivanje apartmana, ali i za visoke cijene nekretnina, naročito u središtu metropole. No zbog potresa došlo je i do velike promjene. Nekada najpoželjnija lokacija postala je nepoželjna. Centar grada sada se uglavnom izbjegava.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, napominje kako je tržišno stradala cijela jedna lokacija.
"Ono što je problem grada Zagreba odnosno Donjega grada je u svakom slučaju taj potres, pa onda de facto nisu samo stradali pojedini stanovi, jer ljudi ne gledaju pojedine stanove, već je stradala cijela lokacija tržišno. Znači ljudi toliko ne segmentiraju zgradu do zgrade, stan do stana, nego zapravo cijelo to područje doživljavaju potresno nesigurnim, što ima neke logike i razloga s obzirom na to da će sljedećih nekoliko godina centar grada biti nekakvo gradilište, pa je puno šute i prašine", rekao je Ranilović u emisiji Informer Nove Tv.
U Zagrebu se trenutno gradi gotovo na području cijeloga grada, gdje god ima adekvatnih zemljišta, a cijena novogradnje ovisno o lokaciji se kreće od oko 3000 do čak 8000 eura po kvadratnom metru.
"Što se tiče same Hrvatske, na tržište nekretnina su utjecali zadnjih godinu dana potresi i razvoj turizma. To su nekakve posebnosti koje ima hrvatsko tržište, a definitivno nam na rast cijena nekretnina utječu dva faktora: vanjski – hajdemo reći porast cijena gradnje, porast cijena materijala prilikom proizvodnje novosagrađenih nekretnina - i drugo je što je još uvijek niska kamata, vrlo relativno jeftin novac i niska kamata na stambene kredite", ističe Ranilović.
Unatoč visokim cijenama traže se naselja koja su potresno sigurnija, imaju adekvatno izgrađenu infrastrukturu, dovoljno zelenih površina, ali i dovoljan broj parkirališnih mjesta.
"Zagreb je velika ekspanzija, više od 50.000 stanova nedostaje i automatski ljudi žele što više i više graditi, što se može vidjeti. Gdje je nekada bila zelena površina, sada već niču zgrade uz cestu tako da jednostavno potražnja je velika, ljudi traže stanove, a sad žele i sigurnost. Jednostavno ne žele više ići tamo gdje je nekada bio elitni kvart, to je moje osobno mišljenje, jer se boje što će opet biti ako bude još jedan potres", kaže za Novu TV Filip Matija Čačić, stručnjak za nekretnine.
Ipak postoji nekoliko kriterija za kupnju.
"Imate kriterij da će netko nešto investirati pa će staviti u promet u najam. Neko vrijeme je bio kriterij kupnje što bolje lokacije za turistički najam u gradu Zagrebu, što se zbog pandemije nije događalo. Životni kriteriji, nekakvi startup stanovi, jer psihološka barijera je nekakvih sto do sto dvadeset tisuća eura. Najtraženiji su upravo stanovi od sto do sto dvadeset tisuća eura jednosobni i jednoiposobni jer to naprosto određuje materijalni status", kaže Ranilović.
No raste i cijena kvadratnih metara i u starogradnji, na što utjecaj imaju državne subvencije na stambene kredite. Vlasnici stanova uoči raspisivanja javnih natječaja APN-a dižu cijene nekretnina jer je potražnja sve veća.
"Najveći problemi subvencija su po nama bila dva. Jedan je što ste morali biti kreditno sposobni, a one kategorije koje smo mi htjeli subvencionirati su bile kreditno nepodobne. Znači pitanje je bilo jesu li kroz subvencije stanove kupovale osobe koje su ionako mislile kupovati stan. To je jedna stvar. Zatim, da, olakšalo se, nekom mladom čovjeku je to bio mekši ulazak u kredit, pa je tih pet godina manji kredit, međutim čim ste imali ročnost, a subvencije su imale rokove, vama se u nekom određenom roku zbog potražnje diže cijena nekretnina. To je neminovnost", kaže Ranilović.
Pa dodaje:
"To je način nekakve aktivne prodaje, ako postoji rok, povećana je potražnja u kraćem periodu i diže se cijena nekretninama. I naravno da je to bio negativan aspekt subvencija i mi smo na to ukazivali i ja se nadam da će se, ako će se ići u nekakve subvencije, da će one biti u drugome obliku. Mi smo kao struka imali nekakve ideje, tu se mora ići točno usmjereno i vidjeti s posljedicama koje idu. Intervencije na tržištu često ne završe dobro za korisnika subvencije jer on na kraju možda je mekše ušao u nekretninu, ali ju je platio nešto skuplje", napominje Ranilović.
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine bile su za 6,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini, koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.
Najviši rast cijena stambenih nekretnina zabilježen je u drugom kvartalu 2019. godine, kada su te cijene porasle za 10,4 posto u odnosu na drugi kvartal 2018. godine.
Po podacima DZS-a za drugo tromjesečje ove godine, cijene novogradnje su porasle za 6,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2020. godine, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 6,5 posto.
Statistika prema geografskim područjima pokazuje da su na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle u prosjeku za sedam posto, dok se na Jadranu bilježi stopa rasta od 6,4 posto, a na ostalim područjima 5,4 posto.
U odnosu na prvo tromjesečje ove godine, podaci DZS-a pokazuju da su u drugom tromjesečju ove godine cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle za 3,6 posto.
Pritom su novi stambeni objekti poskupjeli u prosjeku za 4,8 posto, a postojeći za 3,5 posto.
U drugom tromjesečju 2021. cijene stambenih jedinica u odnosu na prvi kvartal ove godine u prosjeku su u Gradu Zagrebu više za 4,9 posto, na Jadranu za 1,2 posto, dok su na ostalim područjima bile 5,6 posto više.
Izvor: index.hr
