Cijene kuća u EU porasle su za 48% između 2010. i 2023., dok su troškovi stanovanja, uključujući račune za režije, naglo porasli u nekim državama članicama, navodi se u najnovijem izvješću Eurostata o stanovanju u Europi.
U Irskoj je ljudima bilo najteže jer su se borili s najvišim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i plin u 2023., dvostruko većim od prosjeka EU-a, prema Eurostatu.
Drugo najskuplje mjesto je Luksemburg (86% iznad prosjeka EU), a slijedi ga Danska (80% iznad europskog prosjeka). U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije stanove, s troškovima ispod prosjeka EU za 61%, odnosno 56%.
Gledajući razvoj cijena, Eurostat primjećuje da su između 2010. i 2023. troškovi stanovanja u Irskoj porasli sa 17% iznad prosjeka EU-a na 101%, da bi se na kraju udvostručili.
Potrošnja je porasla u 17 država članica u istom razdoblju i pala u 9, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku. Troškovi stanovanja u Poljskoj ostali su nepromijenjeni. Dok stambena kriza muči razne zemlje u Europi, uključujući Irsku, Portugal i Španjolsku, trend vrtoglavog rasta cijena nekretnina lagano je zaustavljen prošle godine, kada su cijene u prosjeku blago pale za 0,3 posto.
Gledajući širu sliku, međutim, pokazuje da su ukupne cijene kuća porasle za 48% između 2010. i 2023. u prosjeku diljem EU-a, s najvećim porastom u Estoniji (+209%), Mađarskoj (+191%) i Litvi (+ 154%). Cijene nekretnina smanjene su samo u dvije članice (nema podataka za Grčku), u Italiji i Cipru za 8 odnosno 2 posto.
U međuvremenu su troškovi najma stalno rasli, za ukupno 22% u razdoblju od 2010. do 2023., pri čemu gotovo sve zemlje članice bilježe rast osim Grčke. Usporedbe radi, ukupna inflacija u EU za isto razdoblje iznosila je 36 posto. Međutim, bilo je zemalja u kojima su cijene najma porasle daleko iznad prosjeka. U Estoniji, gdje su zabilježena najveća poskupljenja najma, cijena je skočila 211%, u Litvi je zabilježen skok od 169%, au Irskoj su se u istom razdoblju udvostručile.
U prosjeku, ljudi u EU-u potrošili su oko petine (19,7%) svog raspoloživog dohotka na stanovanje prošle godine, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2%), Luksemburgu (27,6%) i Danskoj (25,9%). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj ljudi troše oko jedne četvrtine svog raspoloživog dohotka na stanovanje. Za one za koje se smatra da su u riziku od siromaštva u EU ta je stopa bila mnogo viša, u prosjeku 38,2%.
Međutim, došlo je do poboljšanja udjela ljudi koji kasne s plaćanjem hipoteke, stanarine ili režija – ta je stopa u EU-u pala na 9,3 % u 2023. s 12,4 % u 2010., pri čemu je samo pet država članica zabilježilo određeni porast . Jedna zemlja, međutim, ide uglavnom protiv trenda poboljšanja, Grčka, gdje gotovo polovica stanovništva ima neki nepodmireni dug.
Postoje ogromne razlike u cijelom bloku kada je riječ o vlasništvu nad nekretninama u kojima ljudi žive. U Rumunjskoj, primjerice, više od 95% stanovništva posjeduje vlastite stanove. Tu zemlju odmah slijede Slovačka, Hrvatska i Mađarska, s više od 90% ljudi koji posjeduju vlastite domove.
Iznajmljivanje je najčešće u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje su podstanari više od polovice stanovništva. U cijelom bloku, više od dvije trećine, 69% stanovništva imalo je vlastiti dom, dok je preostalih 31% živjelo u unajmljenim stanovima u 2023. godini.
U EU-u je 2023. godine više od polovice stanovništva živjelo u kućama, pri čemu ih je gotovo 48 % živjelo u stanu, a manja stopa od 0,6 % birala je alternativnu vrstu smještaja, kao što su brodice i kombiji. Iako bi izbor između kuće ili stana također mogao biti uvelike određen time je li dom u gradu ili na selu, za ukupnu usporedbu zemalja, Irska je daleko ispred, s 90% stanovništva koje živi u kući.
Zemlja s drugim najvećim brojem kuća bila je Nizozemska (79%), dok su Belgija i Hrvatska (obje 77%) podijelile treće mjesto. S druge strane, najveći udio stanova imala je Španjolska (66%), zatim Latvija (65%, podaci iz 2021.), Malta (63%) i Njemačka (61%).
Stanovnici Cipra uložili su prošle godine u nekretnine 8,6% BDP-a zemlje, prema Eurostatu. U Italiji je ta stopa bila 7%, nešto viša nego u Njemačkoj (6,9%) i Francuskoj (6,4%).
Najniža stopa zabilježena je u Poljskoj (2,2% BDP-a) i Grčkoj (2,3%). Prosječna investicija u stanogradnju u EU iznosila je 5,8% BDP-a 2023.
izvor: poslovni.hr
