Cijene najskupljih i najkvalitenijih stanova ovist će o tome hoće li kao i dosad građani koji imaju novac i dalje te nekretnine kupovati kao investiciju koja donosi najveći povrat uloženog.
U proljetnom krugu prijava za subvencionirane stambene kredite, koji je završio zadnjeg dana travnja, pristigla je 3.681 prijava, objavilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Vladin je program, u kojem najmanje pet godina građanima plaća od 30 do 51 posto mjesečne rate stambenog kredita, vjerojatno jedina aktivnost na tržištu nekretnina.
Ako se u tom sektoru i događaju neke aktivnosti, one su vjerojatno sporadične, nastavak su nekog ranijeg dogovora oko kupnje nekretnina, ili su posljedica potresa u Zagrebu, koji je dio ljudi, koji se za kupnju stana ne moraju zadužiti, »natjerao« na kupnju nekretnine, jer im je stan u kojem su živjeli uništen.
Tržište nekretnina trenutačno je »zaleđeno«, pa se ne može govoriti o tome hoće li mu se kao i 2009. godine dogoditi pad, još manje se može procjenjivati koliki će on biti. U prognoze se ne usude upuštati ni oni koji godinama ili desetljećima posluju na tom tržištu, jedino u čemu se slažu je da, ako cijene i ne budu značajno padale, promet će pasti u odnosu na razdoblje prije epidemije dok i kupci i prodavatelji iščekuju kakve će biti posljedice zaustavljanja gospodarstva.
Iako su razlozi za krizu na tržištu nekretnina prije deset godina i danas potpuno različiti, zanimljivo je da je Hrvatska krajem prošle godine prema podacima HNB-a gotovo dosegnula razine cijene iz pretkrizne 2008. koja ostaje i dalje rekordna.
U prošloj godini su cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle devet posto, dvostruko brže od prosjeka Europske unije, dosegnule su razinu iz 2007. godine, a pitanje je koliko se taj rast nastavio u prva dva mjeseca ove godine, nakon čega je svu aktivnost zaustavila epidemija koronavirusa.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) procjenjuju da se rast nastavio i u prvom tromjesečju ove godine, ali dodaju da će daljnji rast potražnje za stambenim nekretninama biti zaustavljen zbog očekivanja snažne gospodarske kontrakcije i posljedičnog rasta nezaposlenosti.
- Očekujemo značajan pad prometa na tržištu stambenih nekretnina tijekom drugog i trećeg tromjesečja jer će osim smanjene potražnje dio tržišnih sudionika odgoditi kupoprodaju nekretnina po trenutačnim cijenama, procjenjuju u RBA.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović kaže da se o kretanju na tržištu nekretnina, pa tako ni o cijenama, od sredine ožujka ne mogu iznositi nikakve procjene jer se na tom tržištu ništa nije događalo, jer u travnju brojne agencije, nisu izdale nijedan račun za bilo kakvu aktivnost, bila riječ samo o savjetovanju ili procjeni. Upozorava i da oni koji odgađaju kupnju jer očekuju veliki pad ne trebaju računati na pad od 50 posto o kojem pojedini analitičari govore.
- Ako je netko odgodio kupnju na tri ili šest mjeseci jer očekuje pad cijena, mora znati da će i većina onih koji prodaju postupati isto, ako cijene budu padale, odgodit će prodaju. Uz to ni u vrijeme prošle krize cijene na tržištu nekretnina nisu odjednom pale, nego se taj pad događao nekoliko godina.
Puno više ćemo znati na jesen, kad vidimo koliko je ljudi ostalo bez posla, što se dogodilo s primanjima onih koji su sačuvali posao. Ipak, nekretnina nije luksuz, iako ima i luksuznih nekretnina, ali to je potreba. Ljudi negdje moraju živjeti i kupovat će i dalje nekretnine i svoje će mogućnosti opreznije procjenjivati, kaže Ranilović.
Dodaje i da je sadašnja aktivnost, u koju uključuje i zahtjeve za subvencioniranim kreditima, posljedica želje ljudi da započeti postupak završe dok ne stoje loše u procjeni banke, jer je pitanje kakvi će kriteriji vrijediti na jesen i kakva će biti njihova kreditna sposobnost.
Direktor agencije Operete Boro Vujović kaže da posljednja dva tjedna čak ima i nekih malih aktivnosti na tržištu, koje su mjesec dana prije toga bile potpuno zamrle.
- Nije to aktivnost na osnovi koje bismo mogli sa sigurnošću reći što će se u budućnosti događati, kako će se kretati cijene ili promet, ali na osnovi tih malih aktivnosti, koje su dobrim dijelom posljedica potresa u Zagrebu, pa su se ljudi odlučili na kupnju ili najam stana, mogu reći da nekretnine, odnosno stanovi koji su bili kvalitetni nisu izgubili na cijeni.
Naravno, govorimo o malom broju dogovora oko kupnje. Kad je riječ o najmu, ugovori se sklapaju na najviše godinu dana. Ljudi su morali iseliti iz svojih stanova, a interes iznajmljivača koji su ostali bez turista je da im njihova nekretnina donese nekakav prihod, kaže Vujović.
Promjene na tržištu svakako očekuje, ali kaže da će sadašnja kriza vjerojatno donijeti jasnije razlike u cijeni u odnosu na kvalitetu i starost nekretnina, te napominje kako je prodaja starijih nekretnine, bila posljedica baš subvencioniranja kredita, jer je ograničenje cijene građane tjeralo da na tom dijelu tržišta traže stanove.
Na pitanje neće li povećanje nezaposlenosti i gotovo sigurno smanjenje plaća kod građana ipak smanjiti njihovu mogućnost za kupnju nekretnina, čije su cijene i dosad brže rasle od plaća, Vujović odgovara da će to sigurno imati utjecaja, ali dodaje i da su i dosad građani kupovali nekretninu kao investiciju, onu koja će im donijeti možda najveći povrat.
- Prema mom iskustvu 50 posto stanova se i dosad kupovalo za gotovinu i to su oni kvalitetniji stanovi, koji će zadržati cijenu, ako će ljudima i dalje tu biti najisplativije i najsigurnije uložiti novac. Dio tržišta koji se tiče ulaganja u turističke apartmane, ili je novac za kupnju nekretnina dolazio od zarade iz turizma svakako će ove godine, a možda i sljedeće imati veće probleme, zaključuje Vujović.
Izvor: Novi list
