Hoće li građanima u 2017. godini biti lakše ili teže kupiti nekretninu?
Jutarnji list je u prilogu Osobne financije istražio kome će porezna reforma olakšati, a kome otežati kupovinu nekretnine.
Za mlade ljude koji planiraju kupiti prvi stan, ali i za one koji su spremni stan ili kuću u cijelosti platiti gotovinom, odgovor je teže, a onima s većim primanjima pod uvjetom da su kreditno sposobni – lakše.
Primjer na stanu od 55 kvadrata
Ako uzmemo za primjer rabljeni stan od 55 kvadrata u Zagrebu koji se prodaje po cijeni od 80.000 eura kupac će platiti 3200 eura (4 posto) poreza na promet nekretninama. Za kupce prve nekretnine to je dodatni trošak, dok će ostali uštedjeti 800 eura, budući da se smanjuje porez.
Kod kupoprodaje građevine koje su u uporabi manje od dvije godine, isporučitelj (prodavatelj) koji je upisan u registar obveznika PDV-a plaća PDV, pri čemu kupac ne plaća porez na promet, ali isporučitelj svoj trošak pokriva većom cijenom stana.
Tko će profitirati od subvencija
Ako bi se za isti stan uzimao stambeni kredit koji bi država subvencionirala na npr. 20 godina, po kamatnoj stopi od 4,5 posto, mjesečna rata bi iznosila 500 eura, dok bi mjesečne subvencije iznosile 250 eura što je manje od mjesečnog iznosa kamata. U četiri godine koliko bi trajale subvencije država bi isplatila 12.000 eura.
Ako bi kredit bio na 10 godina, mjesečna rata bi iznosila 800 eura, a državne subvencije 400 eura. U tom slučaju država bi subvencionirala 19.200 eura.
U slučaju kupovine gotovinom, kupac neće dobiti subvencije.
Očekuje se kratkoročno povećanje prometa
Najavljene subvencije mogle bi kratkoročno povećati promet nekretninama, ističe Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja pri HGK.
Porezne promjene "uskomešale" su tržište krajem godine, a porez na nekretnine skriven i prije nekoliko dana usvojen u okviru lokalnih poreza utjecat će na tržište krajem 2017. godine, jer njegove odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2018. godine.
Uvodi se porez na građevinsko zemljište, a nejasna je definicija što se smatra pod građevinskim zemljištem pa je taj zaključak ostavljen lokalnoj zajednici da procijeni i da utvrđuje pristupne putove i mogućnosti gradnje. Ukoliko se to uz pomoć struke ne definira bit će poprilično turbulentno.
Ostale bi vrijednosti trebale ostati u okvirima sadašnje komunalne naknade – naglasio je Ranilović.
Izvor: Jutarnji list
