Slaba potražnja srušila i kamate na stambene kredite

Hrvatske poslovne banke, prema prvim ocjenama analitičara, nedavni su početak provedbe Vladina paketa kreditno-jamstvenih potpora građanima za kupnju prvog stana dočekale spremne. Njihova spremnost na suradnju napose je vidljiva u akcijama sniženja kamata na stambene kredite, ali i poboljšanje drugih uvjeta kreditiranja.

Zabrinjavajući rast promjenjivih kamata prošlih je nekoliko godina u središte pozornosti stavio i stambenu štednju, a i stambene štedionice kao kvalitetan model rješavanja stambenog pitanja zaračunavanjem isključivo fiksnih kamata.

Akcijama, uvelike potaknutim državnom strategijom poticanja prodaje stanova, ali i željom da iz problema izvuku projekte stanogradnje koje su financirale, banke se ponovno nastoje što više približiti najpovoljnijim kreditima. No budući da su klijentima sve privlačnije fiksne kamate koje bi vrijedile cijelu godinu otplate (a ne samo djelomično), kakve danas nude ponajprije stambene štedionice, i banke će se morati potruditi da ih što brže uvedu.

Stanovi
Iako najavljeno sniženje cijena bankarskih stambenih kredita nije veliko, riječ je o potezu kojim se banke nadaju prekinuti začarani krug u stanogradnji. Uz nesigurnost na tržištu rada i realni pad dohodaka potražnje za kreditima gotovo nema. Tržište je preplavljeno tisućama novosagrađenih a neprodanih stanova (procjene su da ih ima 20-ak tisuća) u kojima su zarobljene milijarde kuna pozajmljene građevinarima.

Na najnovije sniženje kamata banke je potaknula i međusobna - sve žešća - borba za tržišni udjel, ali i dva druga dodatna impulsa: prvim, ti. odlukom da odobri subvencije za kupnju prvog stana, što je prezentirano kao mjera za spas građevinara, država je izravno išla, kažu analitičari, na ruku bankama i građevinarima.

Taj je potez građevinarima, kažu, omogućio zadržavanje gotovo iste razine cijena stanova iako ponuda osjetno nadmašuje potražnju. Banke su, kažu analitičari, u startu profitirale jer bi s padom cijena pale vrijednosti nekretnina pod hipotekom, što bi imalo svoju cijenu, poput novih instrumenata osiguranja. Drugi je razlog sniženja vjerojatno promjena jednog od najvažnijih izračuna za banku 1. travnja, povezanog sa stopom adekvatnosti kapitala.

Naime, prema novom izračunu stambeni krediti osigurani hipotekom tretirat će se kao manje rizični - za banku, dakle, profitabilniji. Iako se najavljuje da će se kupnja prvog stana poticati sa 100 do 300 eura po četvornome metru, najmanje će se, kažu analitičari, novim Vladnim mjerama okoristiti sami građani.

Nedavno je i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta istaknula da je za nju Vladina mjera poticaj za građevinare, ali da je za građane samo povoljan kredit.

Ni za građevinare neće biti učinka jer sa 100 milijuna kuna, koliko država namjerava ove godine izdvojiti za tu namjenu, može se potaknuti prodaja možda najviše tisuću novih stanova. Pitanje je stoga, rekla je Vizek, i što će se dogoditi s preostalih 15-ak tisuća neprodanih stanova i što će napraviti investitori i građevinari bez licencije čiji novosagrađeni stanovi neće moći dobiti poticaj.

Još neki kritičari Vladina programa poticaja misle da bi druge mjere, poput oporezivanja neiskorištenoga građevinskog zemljišta, nižih nameta za komunalnu infrastrukturu, potpora za kupnju prvog stana prema tržišno logičnim kriterijima, mogle postići bolje učinke, odnosno sniziti cijene novosagrađenih stanova i povećati broj transakcija.

Ipak, hoće li Vladine mjere imati učinka, još je prerano suditi, to više što nijedan poticajni kredit još nije odobren, amilijuna kuna poticaja koje država namjerava izdvojiti za kupnju prvog stana dovoljno je da se potakne prodaja najviše 1.000 stanova.

Lider, 16.4.2010.