Novi tržišni uvjeti zaoštravaju tržišnu utakmicu

Trenutačno se u srednjoj i jugoistočnoj Europi gradi više od 1000 trgovačkih centara, a razlog tako velikog broja nije izlazak iz krize nego činjenica da su mnogi projekti zbog recesije bili odgođeni pa su s prvim naznakama bolje poslovne klime ponovno pokrenuti, objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica konzultantske tvrtke RegioPlan Consulting. Kako kaže, brzina realizacije tih projekata prije svega ovisi o njihovoj kvaliteti, ali i brzini izlaska iz krize.

Možete li komentirati trenutačno stanje u šoping centrima u istočnoj Europi, osobito u Hrvatskoj i regiji?
Tržište trgovačkih centara suočeno je s novim tržišnim uvjetima, a potaknula ih je gospodarska kriza. Nakon godina u kojima smo bili svjedoci dinamična razvoja novih projekata, vidljivo je njihovo usporenje i smanjen je broj igrača na tržištu.

Otežano je dobivanje financijske podrške za razvoj novih projekata, financijske institucije traže mnogo veća ulaganja nego prijašnjih godina kako bi podržale gradnju novih trgovačkih centara.

Trenutačno se u srednjoj i jugoistočnoj Europi razvija ili gradi više od 1000 trgovačkih centara, a razlog tako velikog broja nije izlazak iz krize nego činjenica da su mnogi projekti zbog recesije bih odgođeni pa su s prvim naznakama bolje poslovne klime ponovo pokrenuti. Koliko će brzo biti realizirani, prije svega ovisi o njihovoj kvaliteti, ali i brzini izlazak iz krize.

Uz iznimke kao što su Poljska, Rusija i Turska, većina promatranih zemalja ima vrlo malo trgovačkih centara koji su završeni prošle godine. Lani su u Hrvatskoj završena samo četiri trgovačka centra, od kojih je West Gate dosad najveći.

Koji će trgovački centri i outleti uspjeti preživjeti krizu?
Svjedoci smo smanjenja kupovne moći...Bilo je slučajeva da su neki trgovački centri zatvoreni ubrzo nakon otvorenja, primjerice u Rumunjskoj. Unatoč globalnoj gospodarskoj krizi, ne možemo reći da je riječ o trendu u srednjoj i istočnoj Europi. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj takvih slučajeva nema. Prema našim procjenama, trgovački objekti koji mogu zadovoljiti očekivanja kupaca imaju priliku za preživljavanje krize.

Ne postoji pravilo koji su trgovački centri uspješniji, oni u gradovima ili izvan njih. Glavno je pitanje je li koncept trgovačkih centara, što uključuje odabir brendova i dodatne usluge, dobro izbalansiran i prilagođen lokaciji centra, što prije svega znači prilagodbu potencijalima tržišta, od kupovne moći do demografskog okruženja.

Postoji trgovački centri koji ne ispunjavaju takve uvjete, ali takva se analiza može raditi samo na individualnoj bazi. Sigurni smo da trgovački centri neće zbog krize jednostavno nestati, ali mnogi od njih koji su otvoreni prošle godine morat će pričekati neko vrijeme da bi učvrstili tržišnu poziciju. Neki će pak morati optimizirati ili nanovo osmisliti poslovni koncept kako bi se prilagodili tržišnim uvjetima .

Radite kontinuirana istraživanja tržišta, možete li pojasniti stoje pokazalo posljednje provedeno?
Na tržištu smo više od 10 godina, a RegioPlan Consulting je u posljednjem izvješću pokazao kako u istočnoj Europi imamo više od 40 milijuna četvornih metara u trgovačkim centrima, a većina ih je otvorena poslije 2000. godine. Dosad je najbolja godina prema broju otvorenih trgovačkih centara bila 2007., kada ih je u samo jednoj godini otvoreno čak 300.

Posljednjih se godina zbog krize znatno smanjio broj novih trgovačkih centara. Tako ih je lani, primjerice, otvoreno samo 160. Poljska i Turska države su u kojima se iI dalje intenzivno razvijaju trgovački centri, ali i u ostalim zemljama regije postoji potencijal za nove projekte.

U Hrvatskoj je trenutačno otvoreno 50 trgovačkih centara ukupne površine veće od 850.000 četvornih metara, a još je40-ak projekata u nekoj od razvojnih i idejnih faza Koliki je potencijal za razvoj novih trgovačkih centara u Hrvatskoj?
Što se tiče Hrvatske. U prošloj godini otvoreno je više od 150.000 četvornih metara. I novih trgovačkih centara pa je Hrvatska u boljoj poziciji od, primjerice, Češke, Slovačke ih Slovenije. No, zbog vrlo sporog oporavka kupovne moći stanovnika istočne Europe jasno je da otvaranje novih trgovačkih centara znači zaoštravanje tržišne utakmice.

Ne postoji neki konkretan podatak prema kojem bi se moglo reći daje tržište zasićeno i da nema prostora za nove trgovačke centre. Uvijek postoji prostor za dobre projekte, ali ostaje otvoreno pitanje kako realizirati nove poslovne modele i koncepte trgovačkih centara koji bi mogli donijeti uspjeh na tržištu. Investitori moraju biti svjesni toga da točna i pouzdana analiza potencijala za trgovački centar mora biti napravljena prije nego što se ideja počne realizirati.

Poznavanje kupaca, njihovih potrošačkih navika i iznosa koji mogu i žele potrošiti najbolji su putokaz za uspjeh u razvoju i gradnji trgovačkih centara jer uspjeh centra prije svega ovisi o kupcima i korisnicima usluga.

Što konkretno investitori moraju učiniti?
Gradnja trgovačkih centara vrlo je složen i dugotrajan t te financijski zahtjevan proces, a dobar tim koji stoji iza projekta vrlo je važan za njegov uspjeh. Tim mora imati znanje i iskustvo.

Solo igrači i imaju mnogo više prepreka i pred sobom, a snažni međunarodni igrači s dobrim vezama u financijskim institucijama, što je u vrijeme krize iznimno važno, imaju mnogo više prilika za uspjeh. No, samo dobre veze ne mogu biti jamstvo da će neki projekt i uspjeti. Planiranje je vrlo važno jer j su u čak 80 posto trgovačkih j centara koji maju probleme poput smanjena broja kupaca ili slaba povrata investicije pogreške nastale u fazi planiranja.

Analiza lokacije na kojoj se želi graditi može biti dobar pokazatelj koliko velik trgovački centar graditi, koje mu usluge dodati, kako prilagoditi prostor i brendove te druge objekte koji se u njemu nalaze. Takve analize mogu pomoći u pronalaženju potencijalnih najmoprimaca, ali i financijskih partnera.

U Zagrebu se gradi ili je u prošloj godini sagrađeno nekoliko velikih trgovačkih centara poput West Gatea, Arena centra, Supernove.

Možete li procijeniti koji će od njih uspjeti?
Dolazak svakog novog trgovačkog centra na tržište znači sve jaču tržišnu utakmicu i borbu za svakog kupca. Prilikom gradnje novih centara investitori moraju razmisliti po čemu će se razlikovati od konkurencije i to na kraju moraju provesti u djelo. Isto vrijedi i za postojeće trgovačke centre čije uprave moraju osmisliti načine reinvesticije u nekim slučajevima i prilagođavanja potrebama kupaca i korisnika njihovih usluga

Hoće li u tome uspjeti, a odnosi se to i na spomenute centre, teško je reći. Sigurno je samo da je konkurencija među trgovačkim centrima u Zagrebu vrlo velika, a svaki novi centar morat će se po nečemu razlikovati i biti bolji od,konkurenata.

Ako netko želi uspjeti u Zagrebu i pripadajućoj regiji, mora osigurati dovoljan potencijal među kupcima i korisnicima , što znači da nuditi isti koncept kao već otvoreni trgovački centri sigurno nije dovoljno za uspjeh. Ako trgovački centar nema dovoljan doseg i koncept mu je isti kao u dva-tri postojeća centra, kupci će to sigurno sankcionirati, što u konačnici znači da u taj trgovački centar neće dolaziti.

To su i najčešće pogreške prilikom planiranja. No, još jednom ističem da sigurno ima prostora za dobre nove projekte.

Business.hr, 3.5.2010.