Samo u Zagrebu na kupce čeka više od 10.000 novih stanova

Prodaja stanova lani je u Hrvatskoj bila gotovo 35 posto manja nego u 2007. godini, a u Zagrebu je u istom razdoblju broj transakcija pao više od 55 posto. Usporedba cijena iz ožujka ove godine s onima iz ožujka 2008. pokazuje da su tražene cijene u Hrvatskoj u prosjeku niže 15 posto, a postignute 10 posto.

U Zagrebu je tražena cijena pala 16 posto, postignuta 13 posto, a na Jadranu je u istom razdoblju 7 posto pala i tražena i postignuta cijena. Podastro je te podatke Dubravko Ranilović iz Kaštel nekretnina, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK na 6. godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina koja se proteklog tjedna održala u Zagrebu.

Očekivalo se da će na konferenciji biti ponuđena viđenja o načinima i mogućnostima izlaska iz krize. Jednoznačnih odgovora, dakako nije bilo. Dapače, procjene su bile od krajnje optimističnih po kojima će oporavak biti već u idućoj godini do onih posve crnih o stagnaciji tržišta, gradnje i propasti građevinskog sektora. No svi su se složili da je kriza barem donijela sveopće otrežnjenje, pa tako i na nekretninskom tržištu te da sada o našoj pameti ovisi kako će završiti.

A biti pametan, pogotovu u stambenom sektoru, značilo bi temeljiti nove projekte na demografskim i migracijskim analizama te na kvalitetnu urbanizmu i arhitekturi te, dakako, dobroj izvedbi. Svega toga dosad je nedostajalo. Dapače, čulo se kako naše tržište obilježava površnost, nestručnost te posvemašnje zanemarivanje stručnjaka za nekretnine u bitnim pitanjima o tržištu nekretnina.

Ta bi se tvrdnja lako mogla primijeniti i na procjenu o neprodanim novim stanovima. Barata se podatkom o 10-ak tisuća takvih stanova u Hrvatskoj na temelju kojeg su donesene i zakonske mjere o poticanju prodaje. Koliko je ta procjena, pak, paušalna pokazala je analiza konzultantske tvrtke Spiller Farmer. Njezini su djelatnici u tri mjeseca izbrojili više od 10.000 novih neprodanih stanova samo na području Zagreba, Samobora, Ivanić Grada, Velike Gorice i Dugog Sela.

Brojka bi zacijelo bila znatno veća da se nisu ograničili samo na zgrade sa 20 i više stanova i da su u obzir uzeli i one manje. Koliko je, pak, neprodanih novih stanova na cijelom području Hrvatske i dalje nitko ne zna. Ali se zna da će se u drugoj polovici ove godine biti dovršeno još 1,2 milijuna novih stambenih kvadrata te daje na tržištu i oko 20.000 stanova u starogradnjama.

Proturječne su i procjene o padu cijene u protekle dvije godine koje se kreću od 5 do20 posto. Mnogi, međutim, smatraju daje realan pad 15 posto. No, kako je istaknuo direktor Spiller Farmera Patrick Franolić, nastala je znatno oštrija diversifikacija cijena po kvaliteti pa je pad teško iskazati jednom brojkom. Traže se dobri projekti.

Cijena doslovno ovisi o mikrolokaciji pa ni dvije zgrade u istom kvartu više ne prolaze po istoj cijeni ako im kvaliteta nije ista. Iako je lani u Hrvatskoj bilo samo 42.580 transakcija (u 2007. - 64.939), a u Zagrebu 10.086, izgleda da nam unatoč krizi ipak ne ide loše. Primjerice, u znatno većem i bogatijem Beču je lani bilo 8500 transakcija od kojih se samo 2500 odnosilo na nove stanove.

Naše tržište i dalje pozitivno reagira na kvalitetne projekte i s takvim projektima treba nastaviti, smatra D. Ranilović te ističe kako su u zabludi oni koji smatraju da će zaustavljanjem novih projekata uspjeti prodati one koji sada čekaju kupca.

- U stanogradnji je bilo previše avanturizma koji je donio hiperprodukciju, ali kupci u toj velikoj ponudi ipak mogu profitirati i pronaći kvalitetnu nekretnina po povoljnoj cijeni - zaključio je Ranilović.

Večernji list, 12.05.2010.