Europski investitori u nekretnine duguju 970 milijardi eura
23.05.2010
Gotovo bilijarda eura kredita kojima je financirana gradnja komercijalnih nekretninskih projekata problem je s kojim će se banke i vlade zemalja Europske unije morati pozabaviti u sljedećih desetak godina, upozoravaju analitičari tvrtke CB Richard Ellis u analizi kreditne zaduženosti na europskom tržištu komercijalnih nekretnina.
Ističu kako je velik iznos kredita koji je na naplatu dospijevao 2008. i 2009. morao biti reprogramiran.
Procjenjuju, naime, da je 30 posto kredita prije otplaćeno, 20 posto ih je reprogramirano, a polovica ih je u mirovanju. Navode i kako gotovo polovica kredita s tržišta komercijalnih nekretnina dospijeva na naplatu do kraja 2012. godine.
Prema podacima o završenim nekretninskim projektima i transakcijama, u CB Richard Ellisu navode kako je do kraja 2009. ukupni iznos kredita u Europi dosegao 970 milijardi eura. Od toga se najveći udjeli odnose na Veliku Britaniju (34 posto) i Njemačku (24 posto).
Generacije 2006./2007.
Najviše se problema očekuje s kreditima odobrenim 2006. i 2007., ukupno vrijednim gotovo 500 milijardi eura, jer su u tom razdoblju krediti često bili odobravani s vrlo visokom hipotekom, uz mali udjel vlastitih sredstava investitora, i to u uvjetima buma na tržištu nekretnina kada su i cijene dosegnule najviše razine.
Prema kvaliteti nekretnine, najveći su problem krediti s visokom hipotekom osigurani nekvalitetnim nekretninama. Oni iznose 207 milijardi eura i ako dosad nisu bili u problemima, brzo će biti i morat će biti riješeni kroz vladine programe zaštite imovine.
Potpore koje su korisnici kredita već primali od države omogućile su im odgodu vraćanja kredita na određeno vrijeme.
Krediti s visokom hipotekom, ali na kvalitetne nekretnine (kojih je prema procjeni 185 milijardi kuna), iako tržišna vrijednost nekretnina ne pokriva hipoteku, ipak su nešto sigurniji - prihodi od iznajmljivanja mogu pokrivati dio troškova.
Kredite s kvalitetnijim nekretninama i niskom hipotekom, kojih je također oko 185 milijardi eura, banke će lakše reprogramirati, a imaju i bolju mogućnost unovčiti takvu hipoteku.
Krediti odobreni prije 2005. smatraju se razmjerno sigurnima, među ostalim zbog tadašnjih razmjerno nižih cijena i strožih zahtjeva po pitanju vlastitog udjela investitora.
Također, krediti koji dospijevaju nakon 2015., bez obzira na to što su uglavnom odobreni 2006. i 2007., kao dugoročni vjerojatno se temelje na kvalitetnijim nekretninama.
Pad ulaganja
U analizi CB Richard Ellisa zaključuje se i da će europski ekonomski oporavak idućih godina biti slab, što će rezultirati izostankom novih investicija, posebice u uredske prostore.
To će osobito vrijediti za Njemačku, u kojoj je godišnji prosjek investicija u nekretninske projekte na početku stoljeća bio 20 milijardi eura, a na vrhuncu kreditnog buma 2006. i 2007. dostigle su 50 milijardi eura.
Većina banaka prepoznala je probleme u svojem portfelju i usredotočile su se na rješavanje najtežih, a vlade će učiniti sve da ne nastanu veći problemi na tržištu nekretnina, navodi se u analizi.
Business.hr, 19.5.2010.