Brzopleto uvođenje poreza na stanove može prouzročiti još veći kaos na tržištu

Prema istraživanju Eurobarometra u 76 europskih gradova o tri najveća problema, samo su stanovnici Zagreba, Ljubljane, Pariza, Bordeauxa, Luxembourga i Stockholma izdvojili stanovanje. O mogućnosti da nađu stan po prihvatljivoj cijeni čak 67 posto Zagrepčana tvrdi da je to veoma teško.

Od njih su nezadovoljniji samo Parižani među kojima ih 77 posto smatra da je to teška misija. Tim je podacima dr. sc. Gojko Bežovan, voditelj kolegija Stanovanje i stambena politika na poslijediplomskom specijalističkom studiju Upravljanje gradom, otvorio raspravu o zagrebačkom stanovanju i stambenom tržištu. A sažetak rasprave sveo se na nekoliko činjenica.

Stanje na našem stambenom tržištu, unatoč krizi, danas ne bi bilo tako teško kad bi Hrvatska imala stambenu politiku koja bi ponudila različite modele i programe za rješavanje raznovrsnih stambenih potreba, od onih kakve imaju mlade obitelji do umirovljenika.

Stanovanje je prepušteno tržištu, pa se gradilo stihijski zbog čega imamo na tisuće neprodanih stanova - samo ih je u Zagrebu izbrojeno gotovo 12.000 - a istodobno mnogi građani stanuju u neodgovarajućim stambenim uvjetima. Kad je kriza stigla i tržište zamrlo više zbog straha nego zbog nestašice novca, jedino Hrvatska nije građanima ponudila mogućnost da u slučaju gubitka posla pomogne u otplati stambenih kredita, a mj era za poticanje prodaje stanova nije dala očekivane rezultate.

Nova je okolnost oporezivanje svih nekretnina, pa i stambenih, koje Vlada planira uvesti do 2013. godine. To bi, istaknuto je, moglo dovesti do novog kaosa na tržištu s ozbiljnim makroekonomskim posljedicama ako se u to ne uđe oprezno i postupno. Kako će uvođenje poreza na nekretnine utjecati na tržište, ovisi ponajprije o tome kako će država postaviti poreznu granicu, istaknuo je Dražen Nikolić, direktor RBA Consultinga.

Socijalna osjetljivost nalaže da se oporezuje samo višak stambenog prostora, no prije toga treba utvrditi što je višak. Kod nas prosječan stan ima 60-ak kvadrata, a u starim članicama EU stotinjak kvadrata. Za obiteljske bi kuće Porez na stanove treba pažljivo razraditi te uvoditi oprezno i postupno i to bio premali standard, pogotovo na selu i u malim gradovima gdje je zemljište bilo jeftino, pa su ljudi gradili velike kuće za više generacija.

Bum starih stanova
Bude li granica za neoporezivi dio stambenog prostora preniska, na tržištu bi se moglo naći još više neprodanih stanova i puno starih gradnji koje će ljudi prodavati zbog poreznog opterećenja. Zato bi porez trebalo uvoditi oprezno i postupno tijekom barem 10-ak godina da se ljudi pripreme i ne dozive financijski udar, kazao je Nikolić.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović ustvrdio je da bi trebalo oporezivati samo luksuz. Olako uvođenje poreza na sve nekretnine moglo bi imati katastrofalne posljedice.

Na upit voditelja rasprave je li moguć slom tržišta, Nikolić je kazao da je najizgledniji scenarij po kojem će još dvije-tri godine cijene blago padati dok ne počne novi ciklus projekata, nužna urbana rekonstrukcija te sve dok ne splasne strah od ulaganja i tržište ponovno ne počne rasti.

Tada će doći i do blagog rasta cijena, ali ne kao 2007. i 2008. godine. No, sve ovisi o tome kako će se oporezivati nekretnine, zaključio je Nikolić. Realno je očekivati oporavak tržišta za dvije-tri godine, ali sve ovisio porezu. Prodaja stanova u bescjenje imala bi i loše makroekonomske učinke.

Večernji list, 23.6.2010.