Rast ukupnih kredita banaka u srpnju

Prema posljednjim podacima HNB-a, u srpnju je nastavljeno intenziviranje ukupne kreditne aktivnosti. Ukupni krediti su krajem spomenutog mjeseca dosegnuli gotovo 264,1 milijarde kuna, što predstavlja mjesečni rast od 1,1 milijardi kuna ili 0,4 posto. U odnosu na srpanj 2009. godine ukupni krediti su porasli 10,2 milijardi kuna ili 4%, jednako kao i prošlog mjeseca.

Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Kod sektora trgovačkih društava, nakon niskih godišnjih stopa rasta na samom početku godine (ispod 2%), posljednjih mjeseci rast je značajnije intenziviran pa je u srpnju godišnja stopa rasta iznosila 6,9%, a krediti tom sektoru dosegnuli su 104,7 milijardi kuna. Osim vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom na povećanje ukupnog stanja kredita poduzećima utječe i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.

Nakon osam uzastopnih mjeseci negativnih godišnjih stopa rasta krediti stanovništvu su drugi mjesec za redom zabilježili pozitivnu godišnju promjenu. Na kraju srpnja krediti stanovništvu iznosili su 124 milijarde kuna, što je 0,2% više nego u srpnju prošle godine. S obzirom da stambeni krediti čine 44,4% ukupnih kredita stanovništvu, njihov rast od 5,1% u odnosu na srpanj prošle godine najviše je pridonio ukupnom rastu kredita stanovništvu. Iako su u posljednja dva mjeseca zabilježene nešto veće godišnje stope rasta stambenih kredita, one su još uvijek relativno niske u usporedbi s razdobljem prije krize kada su prelazile i 30 posto.

S obzirom da su stambeni krediti tijekom cijele prošle godine bili gotovo nepromijenjeni (kretali su se između 52 i 53 milijarde kuna) nešto snažniji rast zasigurno je dijelom posljedica baznog učinka. Godišnja stopa rasta kredita državi sve je manja pa je u srpnju iznosila 1,7%, dok se iznos kredita državi spustio na 31,5 milijardi kuna. I dok su tijekom cijele prošle godine godišnje stope rasta kredita ovom sektoru bile izuzetno visoke, u ovoj godini država se osim na kredite banaka u refinanciranju svojih obveza oslanja i na izdanje obveznica i trezorskih zapisa pa rast kreditiranja više nije tako velik.

Stagnacija stambenih kredita i pad ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini pokazuju da o oporavku sektora stanovništva još ne možemo govoriti. Potražnja stanovništva za kreditima primarno je determinirana raspoloživim dohotkom te općenito kretanjima na tržištu rada pa je značajniji oporavak kreditiranja tog sektora teško očekivati bez oporavka tržišta rada. Unatoč postojećoj nelikvidnosti u sustavu i slaboj domaćoj potražnji, korporativni sektor pokazuje prve znakove blagog oporavka, no snažniji i dugotrajniji oporavak ovisi o oporavku domaće potražnje i kreditnoj sposobnosti poduzeća.

Izvor/autor RBA analitičari, 15.09.2010.