Tržište nekretnina u istočnoj Europi ponovo raste

„Analiza nekretninskog tržišta u srednjoj i istočnoj Europi pokazuje da vrlo vjerojatno ulazimo u period kontinuiranog povećanja vrijednosti nekretnina“, stoji u analizi Erste grupe o nekretninskom tržištu srednje i istočne Europe.

Razvoj će, prema analitičarima Erste grupe, dovesti do smanjivanja raspona cijene i troškova.

„U skladu s visokim udjelom neprodanih stanova u cijeloj regiji kao i završetku brojnih razvojnih projekata, temeljna vrijednost nekretnina raste zbog rastućih cijena rente koje će biti nerealno visoke još četiri do šest sljedećih tromjesečja“, objasnio je Gunther Artner, drugi čovjek CEE istraživanja dioničkog tržišta Erste grupe.

Kako je broj neprodanih nekretnina i dalje prilično visok, ulagači u taj segment tržišta trebali bi profitirati više od developera. Kako su se uglavnom usredotočili na austrijske, njemačke i britanske nekretninske dionice, analitičari Erstea tvrde da su one još uvijek ispod razine po kojoj su se trgovale prije 10 godina, što prošlogodišnji rast stavlja u nešto drukčiju perspektivu. Stoga rast ovisi prije svega o oporavku cijena nekretnina na tržištu Europe.

Dionice nekretninskih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi trenutačno su pod utjecajem žustrih korporativnih akcija, navode analitičari Erste grupe. Kompanije s vrlo atraktivnom imovinom zanimljive su mete za preuzimanje, a preuzete su kompanije iskoristile nisko vrednovanje dionica u odnosu na likvidnu imovinu i uzele profite. Kompanije koje su previše razvukle svoju bilancu još uvijek se bore za svoje mjesto na tržištu, kao što je slučaj s Orco Property Groupom koji u Hrvatskoj ima problema i u vezi sa Sunčanim Hvarom i bitkom s Hrvatskim fondom za privatizaciju.

Tržište ulaganja u nekretnine u regiji srednje i istočne Europe u drugom je tromjesečju vrijedilo 953 milijuna eura, a pritom je obavljeno 28 transakcija, što je rast od 32 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Ukupan iznos uložen na to tržište do kraja prvog polugodišta premašio je vrijednost 1,7 milijardi eura, što je 190 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Usprkos takvom rastu, treba imati na umu da je ukupan promet i dalje manji od razina prije zadnjeg tromjesečja 2008. godine.

Ulaganja su se posebno koncentrirala na izgradnju poslovnih prostora pa je tako u Poljskoj, Rusiji i Češkoj Republici u poslovne prostore u drugom polugodištu uloženo čak 97 posto ukupnih ulaganja. Po volumenu ulaganja u poslovne prostore slijede Bugarska i Rumunjska, a ostale zemlje regije u tom segmentu daleko zaostaju. Međutim, ostaje činjenica da, s obzirom na klasu imovine, poslovne zgrade čine najveći udio ulaganja. U prvom je polugodištu ove godine u poslovne prostore uloženo čak četiri puta više nego u prvom polugodištu prošle godine na razini regije.

Na razini Hrvatske, najam poslovnih prostora pao je 2,9 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Od četiri promatrane zemlje (Bugarske, Rumunjske, Srbije i Hrvatske) Hrvatska ima drugi najskuplji najam po četvornom metru poslovnog prostora, 198 eura. Najskuplji četvorni metar plaća se u Rumunjskoj, čak 234 eura, ali je i takva cijena i dalje niža od prosjeka za srednju i istočnu Europu gdje četvorni metar poslovnog prostora stoji 311 eura.
S druge strane, ulaganja u trgovačke centre još su uvijek najatraktivniji segment za ulaganje usprkos blagom padu u pojedinim zemljama, a posebice su se trgovački centri gradili u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Rusiji.

Rast nezaposlenosti i dalje je glavni problem regije, a u kombinaciji sa slabim lokalnim valutama slabi potrošnju što utječe, naravno, i na nekretninsko tržište. Pad potrošnje, međutim, varira od zemlje do zemlje. Srednjeuropska tržišta u odnosu na svoje istočno susjedstvo imaju veći raspoloživi dohodak, ali je Ersteovim analitičarima prilično zanimljiv podatak da je na istoku potrošnja u prosjeku veća od one u srednjoj Europi. Cijene najma stanova u drugom su kvartalu pale 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, odnosno 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Snažan je pad zabilježen u Sofiji gdje su cijene pale 11 posto, a slijede Atena i Beograd s padom od 10, odnosno 6 posto.

Izvor: Business.hr, 27.9.2010.