Povratak graditelja na strana tržišta

 Građevinarstvo u Hrvatskoj pada već treću godinu za redom. Gospodarska kriza najteže je pogodila upravo građevinske tvrtke koje su u posljednje dvije godine ostale bez 24 tisuće radnika. Vrijednost njihovih radova, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, smanjila se za trećinu, sa 35 milijarda kuna 2008. na 22,8 milijarda u 2010 godini. Bolje nije ni početkom ove godine. Razlika je samo u tome što pad građevinarstva više nije dvoznamenkasti, već jednoznamenkasti. Izlaz iz nevolja građevinari vide ponajprije u povećavanju investicija u Hrvatskoj. No, Vlada je zbog smanjenih proračunskih prihoda smanjila i ulaganja, pa je na nedavnom tradicionalnom skupu graditelja na Zagrebačkom velesajmu, u organizaciji HGK, posrnulim građevinarima preporučeno preusmjeravanje u inozemstvo.

Jedina svijetla točka u ovoj krizi jest povratak naših graditelja na inozemna tržišta, gdje bi trebali ostvarivati oko 30 posto prihoda, smatra Rudolf Rom, direktor Sektora graditeljstva pri HGK. Procjenjuje se da danas u inozemstvu ostvaruju manje od 10 posto prihoda. Pojedini građevinari zaista se pokušavaju vratiti na nekadašnja tržišta. Tvrtke poput splitskog Konstruktora, osječke Gradnje, zagrebačkog Tempa i Tehnike u veljači su se susrele s predstavnicima srpskih građevinara kako bi osnovali konzorcij za poslove u Libiji. Tvrtke iz Hrvatske i Srbije previše su male da bi se mogle nositi s velikim investicijama. Međutim, upravo kad su se povezale, u Libiji su počela previranja i poslovi su im propali - barem zasad. Naši graditelji trebali bi se sa sjeverne Afrike preusmjeriti na dobivanje poslova u Kazahstanu i ostalim srednjoazijskim zemljama koje se brzo razvijaju, preporučili su im Rudolf Rom, kao i Tomislav Bošnjak iz Ministarstva vanjskih poslova, obećavši da će im njihove službe pritom pomoći. Osim toga, hrvatski građevinari najviše izgleda imaju u zemljama bivše Jugoslavije, Rusiji, Ukrajini te zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Da bi se građevinari trebali više okrenuti stranom tržištu, smatra i Marijan Kostrenčić, član nadzornog odbora Ingre, stručnjak s golemim iskustvom u međunarodno-pravnom savjetovanju, koji je u Ministarstvu vanjskih poslova svojedobno formirao i odjel za vanjsku trgovinu. Kostrenčić smatra da naši građevinari imaju stručnost za nastup u svijetu, ali nemaju iskustvo međunarodnog menadžmenta. Osim toga, manjka im financijska, izvozna podrška države. Struka tu ima veliki potencijal, naši građevinski fakulteti i dalje daju dobar građevinski kadar, ali nedostaje međunarodnog iskustva za financiranje objekata. Tu dolazi i do problema izvoznog financiranja takvih radova. Na jednom sam okruglom stolu prije dvije godine najavio ovaj problem koji država do danas nije riješila. Bila bi šteta da građevinska operativa potpuno stane zato što država nema koncept kojim podupire izvoz, upozorava Kostrenčić.

Građevinare i ostale tvrtke država mora pomoći svojom gospodarskom diplomacijom, ali Kostrenčić smatra da bi je valjalo prebaciti po okrilje HGK. Nedavno sam u otvorenom pismu premijerki, gospodi Kosor, pozvao na aktiviranje gospodarske diplomacije, ali tako da se ti kadrovi koncentriraju u Komori, a da dio tog poslovanja plaća država. Tako bi se doprinos HGK, potreban za funkcioniranje granskih i drugih udruga koje u njoj djeluju, mogao smanjiti na minimum, a aktivnost Komore puno, puno više usmjeriti na inozemstvo. U tom slučaju odjel u Ministarstvu vanjskih poslova praktički ne bi bio potreban, što ne znači da se infrastruktura MVP-ovih predstavništava u inozemstvu ne bi mogla racionalno koristiti. Naime, sadašnje stanje u HGK u tom je dijelu potpuno nezadovoljavajuće, zaključuje Kostrenčić.

Limun.hr, 11.5.11.