Obrtnicima zagrebački gradski prostori preskupi, žele ih za kunu

 Novi prijedlog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućio bi obrtnicima i malim poduzetnicima otkup poslovnih prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave, ali su u borbi s krizom toliko oslabili da bi bili puno sretniji s jeftinim najmom

Konačnim prijedlogom Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je Vlada prošlog tjedna uputila u saborsku proceduru, daje se mogućnost otkupa svim korisnicima prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave pod uvjetom da su u njima pet godina te da nemaju neplaćenih obaveza.
Prema sadašnjem zakonu, pravo otkupa imali su samo zakupci poslovnih prostora u vlasništvu države, i to jedino mali subjekti malog gospodarstva (fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno do 50 radnika i ostvaruju ukupni godišnji promet do 54 milijuna kuna).
U slučaju prodaje poslovnog prostora u vlasništvu lokalne samouprave morao bi se raspisati javni natječaj s početnom kupoprodajnom cijenom, na koji su ponudu mogli dati i svi drugi subjekti, a ne samo aktualni zakupnici koji su u prostor godinama ulagali.
Teško do kredita
Zakonske izmjene kojima bi korisnici prostora dobili pravo prvokupa čekale su se dugo, a na njima su prvenstveno inzistirali Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Grad Zagreb, no čini se da dolaze u najgore vrijeme jer je ekonomska kriza potpuno financijski dokrajčila obrtnike i male poduzetnike.
Što je još gore, za drugo čitanje zakona izbrisana je mogućnost obročne otplate kupoprodajne cijene, što će mnogima koji se bore s likvidnošću i nisu kreditno sposobni biti nepremostiva prepreka za otkup prostora.
Naime, predviđena je jednokratna isplata, s rokom do tri mjeseca od sklapanja kupoprodajnog ugovora, a zakonodavac je pretpostavio da će to biti dovoljno za ishođenje kredita. Pitanje je samo tko će ih moći dobiti.
Na to upozorava i predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. "Ovakav će zakon sigurno značiti kraj agonije za mnoge obrtnike koji žele otkupiti prostore u kojima rade. Međutim, veliki je problem ukidanje mogućnosti obročne otplate jer mnogi neće moći dobiti kredit, a i kamate će sigurno biti veće nego kod obročnog plaćanja. Pokušat ćemo pregovarati s bankama da daju obrtnicima povoljnije uvjete kreditiranja za otkup prostora", pojašnjava Ranogajec, koji ipak smatra kako je najvažnije da će prodaja poslovnih prostora napokon početi.
Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreba, smatra da trgovci sigurno neće pohrliti u šoping, osobito ne po tržišnim cijenama kako to predviđa zakon. Tržišna cijena moći će se smanjiti najviše do 30 posto na osnovi ulaganja zakupnika koji želi kupiti prostor. No, kada je riječ o Zagrebu, bit će to ipak povoljnije od sadašnje gradske odluke koja priznaje ulaganje do najviše 10 posto tržišne cijene.
Centar je opustio
"Ljudi jedva spajaju kraj s krajem i pokušavaju prebroditi krizu koja ih je dotukla. Otpuštanja, smanjivanja plaća, smanjivanje potrošnje... Razgovaralo se o mogućnosti da se obrtnicima daju prostori za jednu kunu, a da ih oni sami urede i plaćaju režije. Tada bi interesa sigurno bilo, ali po tržišnim cijenama malo će trgovaca kupovati prostore", ističe Subota.
Smatra kako bi zakup za simboličnu jednu kunu oživio centar grada, koji je, kaže Subota, prepun napuštenih prostora u vlasništvu Grada i države ili onih koji su u procesu povrata i u njima caruju štakori.
Gašenje obrta
Prema podacima Obrtničke komore Zagreb, samo je ove godine u gradu zatvoreno 180 obrta, a čak 84 na potezu od Frankopanske ulice do okretišta tramvaja na Črnomercu. Od kraja 2007. godine ugasilo se više od 4600 obrta, a s njima i više od 6000 radnih mjesta.
Najviše poslovnih prostora "na lageru" zasigurno ima Grad Zagreb, a upravo zbog činjenice da su mnogi prazni, zapušteni ili bespravno useljeni te da s naslova zakupnine Grad potražuje čak 581 milijun kuna, Zagrebu novi zakon najviše ide na ruku.
Gradski proračun treba svjež novac, a na prodaji poslovnih prostora moglo bi se zaraditi i do sto milijuna eura. Međutim, Grad ima veliki problem s neuknjiženim vlasništvom pa je tako u posljednjih godinu dana na natječajima oglašena prodaja samo 40-ak prostora jer se čekao novi zakon i mogućnost prodaje aktualnim zakupcima koji bi imali interes sami srediti vlasništvo.
Prema izvješću o imovini koje je nedavno gradonačelnik Milan Bandić poslao u Gradsku skupštinu, krajem lipnja prošle godine Grad je u svom vlasništvu ima 3601 poslovni prostor. Temeljem ugovora iznajmio je 2233 prostora, 592 su prazna, a 186 prostora ima neriješen pravni status. Petsto prostora je bespravno useljeno, a postupak iseljenja pokrenut je u 239 slučajeva, dok se za 260 prostora vodi postupak povrata. Problem je što se broj praznih prostora sve više povećava, primjerice, 2008. bilo ih je 450, a sada 592.
Naime, mnogi zakupnici zbog nemogućnosti daljnjeg poslovanja vraćaju prostor Gradu. Broj prostora u vlasništvu Grada, s druge strane, u stalnom je padu zbog postupka denacionalizacije. Tako je 2007. Grad posjedovao 3911 prostora (s garažama), godinu dana poslije 3766, da bi ih na kraju 2009. bilo 3642, a sredinom prošle godine samo 3601.

Business.hr, 30.5.11.