Zakon o golfu: Udruge najavljuju nastavak borbe protiv "zaobilaznih" rješenja

 ZAGREB - Najava premijerke Jadranke Kosor o ukidanju Zakona o golfu pozitivno je odjeknula u javnosti, no taj efekt bio je kratkoga vijeka. Pokazuje se, riječ je tek o političkom manevru bez namjere dokidanja negativnih odredbi koje će se samo preseliti u zakone o poljoprivrednom zemljištu i prostornom uređenju. Predstavnici civilnih udruga najavljuju daljnju borbu protiv zakonodavnih rješenja koji legaliziraju korupciju i otimačinu zemljišta. – Očekujemo da se Zakon o golfu ukine u što kraćem roku jer je protuustavan. Omogućena je prenamjena poljoprivrednog zemljišta u golf igralište bez naknade koja se mora platiti kod prenamjene takvog zemljišta u građevinsko, omogućeno je izvlaštenje privatnih vlasnika zemljišta za potrebe gradnje golf igrališta, otvoren je prostor za korupciju, kriminal, otimačinu zemlje i apartmanizaciju pod krinkom golfa. Najava premijerke Kosor o ukidanju Zakona o golfu pokušaj je saniranja štete jer će o zakonu uskoro odlučivati Ustavni sud i sigurno će biti proglašen protuustavnim, a on je i kočnica za ulazak u Europsku uniju i zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđu jer je čisti primjer koruptivne prakse. No, nevjerojatno jer bi usprkos njegovu ukidanju sporne odredbe mogle ostati, kroz izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i dalje će biti moguća prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko uz simbolične naknade, dok će se kroz Zakon o prostornom uređenju omogućiti etažiranje objekata u turističkom naselju i njihovu prodaju – kazala je Jagoda Munić iz Zelene akcije.

Naglašava da se oni ne protive gradnji igrališta za golf koja će obogatiti hrvatsku turističku ponudu. Umjesto preko 80 planiranih igrališta za golf s tisućama novih ležajeva na najvrjednijim prostorima, smatraju da bi bilo dovoljno izgraditi 20-ak igrališta i to uz postojeća turistička naselja čime će doprinijeti podizanju kvalitete turističke destinacije, boljoj popunjenosti kapaciteta i produljenju sezone.

– Golf treba biti samo jedna od niza turističkih ponuda. To je zagovarala i struka, svojedobno su izrađeni planovi razvoja golfa, no nisu predviđali izvlaštenja, apartmanizaciju i devastaciju vrijednih prostora – rekla je Munić.

Među brojnim kritičarima zakonodavnoga modela gradnje golf igrališta su i brojni stručnjaci, čak i oni koji su strategije razvoja golfa izrađivali. Velimir Šimičić, autor Programa razvitka golfa, jedan je od glasnijih kritičara Zakona o golfu jer je njegov smisao, opetovano ponavlja, prenamjena zemljišta u građevinsko i izgradnja vila i apartmana, omogućuje etažiranje i, prema njegovu mišljenju, cijela ta priča nema veze sa turizmom. Prema programu razvitka golfa, naime, bila je predviđena gradnja golf igrališta prvenstveno uz postojeće smještajne objekte.
Golferi ostaju desetak dana

Da potreba za gradnjom igrališta za golf postoji i koliki je njegov značaj za razvoj turizma dovoljno govori podatak da je u svijetu registrirano preko 60 milijuna igrača golfa. Preko milijun ljudi kao glavne motive putovanja navode upravo bavljenje golfom, a u tome broju prednjače Europljani, posebice Britanci, Šveđani, Nijemci i Francuzi. Ispitivanja su pokazala da se prosječan golfer u nekoj turističkoj destinaciji u koju dođe igrati golf najčešće zadržava do desetak dana, a dnevno troše oko 150 eura.

Zakon o golfu, podsjetimo, izglasan je 15. prosinca 2008. godine i njime je golf proglašen državnim interesom, a jedinice lokalne samouprave krenule su u natjecanje koja će više lokacija za gradnju golf igrališta ucrtati u svoje prostorne planove. Osim što je izazvao žestoke kritike ne samo nevladinih organizacija, znatnog dijela javnosti, politike već i struke, nikakav rezultat nije polučio.

Trenutačno postoje tek četiri natjecateljska golf igrališta s 18 rupa i 17 vježbališta za golf. Prema podacima iz prostornih planova županija u Hrvatskoj se planira izgradnja 89 golf igrališta, od čega 55 u priobalju, a 34 na kontinentu. Dalje planova se nije odmaklo, a i sami planovi, upravo zbog spornog zakonodavnog okvira opetovano podižu buru u javnosti.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre stanje s golfom u toj županiji ocijenila je izuzetno ozbiljnom što se devastacije prostora tiče. Nije stvar u golfu, veli, nego u apartmanizaciji.

– Investitorima se dopušta da pod krinkom golf igrališta dobiju poljoprivredno zemljište, prenamjene ga u građevinsko, na njemu izgrade stotine apartmana, vila, prodaju ih, zarađuju i potpuno unište prostor.

– U prostornim planovima su ucrtana 23 igrališta za golf, a još su ih četiri općine zatražile. Istra ima 29 općina. Dolazimo do toga da će svaka imati svoje golf igralište. Radi se o 12 tisuća novih smještajnih kapaciteta – iznijela je Dušica Radojčić i za usporedbu navela da se u Sloveniji ne grade novi smještajni kapaciteti već se golf igrališta grade u blizini grada, kao primjerice kod Ljubljane, ili uz postojeće hotelske komplekse koji time podižu razinu turističke ponude.

Nadodala je i da se u sklopu projekta Brijuni Rivijera najbolje ogleda odnos države prema prostoru jer se na 49 kilometara istarskog priobalja previđa apartmanizacija s 10 tisuća novih smještajnih jedinica.

Seebiz.eu / Novilist.hr, 6.6.11.