Hoće li novi zakon olakšati dobivanje dozvola?

 Hrvatska već desetljećima muku muči s nelegalnim gradnjama, raznim Matanovim dvorima koji niču uz obalni pojas cijele države, po otocima, selima, ali i u gradskim središtima. Mnogi investitori takvih objekata jednostavno su bezobrazni, ali tu je i veliki dio onih koji su izgubili strpljenje čekajući dozvolu nekog tamo Ureda državne uprave ili gradskog Ureda za izdavanje građevinskih dozvola. Bijesni što pred vratima godinama čekaju na bokun karte, nespremni podmazati pravu osobu na pravom mjestu, upuštaju se u gradnju kojoj nisu predvidjeli ishod. Nekima je sve to prisjelo, kao ljudima u Rogoznici kojima su Marinini bageri srušili objekte bez dozvole.

Nema dozvole za kuće u parku prirode
Ono što je najvažnije crnim graditeljima jest prijedlog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama. Svim vlasnicima dovršenih nezakonitih građevina i onih kojima su izvedeni svi konstruktivni radovi omogućit će se postupak ozakonjenja u iduće dvije godine, i to na temelju zatečenog stanja utvrđenog aerofotogrametrijskim snimanjem do donošenja Zakona, najavljuju iz Ministarstva. Od mogućnosti ozakonjenja isključena su područja posebnih vrijednosti za prostor Republike Hrvatske, koja se štite nizom posebnih propisa kao zaštićeno obalno područje mora koje nije predviđeno za gradnju te pomorsko i javno vodno dobro, dijelovi zaštićenih prirodnih područja, kulturna dobra upisana u Listu svjetske baštine, područja posebne zaštita voda, osobito vrijedno poljoprivredna zemljišta i šume određenih funkcija te eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Dokaz vlasništva čestice na kojoj je izgrađena nezakonita građevina neće biti uvjet za postupak ozakonjenja. Rješenje o izvedenom stanju izdat će se u najkraćem roku za građevinu za koju se dokaže da je u skladu s važećim prostornim planom. Za nezakonite građevine protivne prostornom planu takvo rješenje izdat će se u slučaju da se tome ne protive nadležna tijela i osobe koje izdaju posebne uvjete, odnosno (su)vlasnik susjedne nekretnine koji je nezakonitu gradnju prijavio građevinskoj inspekciji.

Tko se ne javi, crno mu se piše
Vlasnik nezakonite građevine bit će dužan platiti naknadu za štetu u prostoru koja se utvrđuje prema vrsti i obimu narušavanja vrijednosti i potencijala prostora prouzročenog građenjem nezakonite građevine. Iznos naknade obračunavat će se ovisno o prostornim, tehničkim i drugim obilježjima nezakonite građevine. Za obračun naknade uzimat će se u obzir položajne zone određene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, uz primjenu korektivnih koeficijenata ovisno o svrsi i namjeni građevine, osobito u slučaju nezakonite stambene zgrade vlasnika čija je to jedina nekretnina ili zgrade u kojima se obavljaju poljoprivredne djelatnosti.

Protiv vlasnika nezakonitih građevina koji se ne odazovu podnošenju zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju bit će pokrenut inspekcijski postupak. Osim toga, oni će biti onemogućeni u svim pravnim poslovima koji su dopušteni u slučajevima građevina izgrađenih na temelju akata kojima se odobrava građenje. Mnogi investitori bespravnih objekata jednostavno su bezobrazni, ali tu je i veliki dio onih koji su izgubili strpljenje čekajući dozvolu nekog tamo Ureda državne uprave ili gradskog Ureda za izdavanje građevinskih dozvola da neće moći imati komunalne priključke, neće moći biti upisani u zemljišne knjige, neće moći obavljati gospodarske i druge djelatnosti u građevini, neće je moći iznajmiti, dignuti kredit i slično.

Ministarstvu prostornog uređenja konačno su progledali i u vezi Zakona o prostornom uređenju i gradnji te predlažu njegove izmjene i dopune. Nakon što su priznali uočavanje određenih nedorečenosti u izričaju zakona, pravne praznine i odredbe koje negativno utječu na provedbu zakona, predloženim izmjenama skraćuju se rokovi i uklanjaju suvišne procedure, kao primjerice u postupku izrade i donošenja prostornih planova te njihovih izmjena i dopuna. Smanjit će se broj provedbenih planova koji se trebaju obvezno donijeti te se olakšava određivanje njihova obuhvata. Uredit će se pitanje provođenja dokumenta prostornog uređenja užega područja u slučaju njegove neusklađenosti s dokumentom prostornog uređenja širega područja te definirati okvir odgovornosti odgovornog voditelja izrade dokumenta prostornog uređenja.

Pojačat će se odgovornost nositelja izrade, predlagatelja i donositelja prostornog plana za prostorno-planska rješenja te postupak izrade prostornog plana. Smanjit će se broj provedbenih prostornih planova, olakšavati financiranja njihove izrade i ubrzati njihovo donošenje. Nadležnost za davanje suglasnosti za donošenje provedbenih planova u zaštićenom obalnom području mora prijeći će s Ministarstva na župane. Modificirat će se uvjeti za planiranje i korištenje prostora u zaštićenom obalnom području mora te planiranje sadržaja u turističkim zonama izvan naselja, kao i planiranje izgradnje građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga. Uredit će se provođenje javnog natječaja za odabir idejnog projekta i stručnog rješenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja, kao i pitanje donošenja odluka o koncesiji.

Podrobnije će se i primjerenije urediti izdavanje lokacijske dozvole, a obećavaju i skraćivanje rokova za izdavanje dozvola. Uvest će se i rješenje o promjeni namjene građevine u slučaju u kojem za tu promjenu nije potrebno izvoditi građevinske radove. Propisat će se veći broj građevina i radova koji se mogu graditi i izvoditi bez lokacijske dozvole T akta za građenje, a proširit će se i broj slučajeva u kojima se može utvrđivati građevna čestica. Uvest će se stavljanje zabilježbe u zemljišnim knjigama akta na temelju kojega se građevina smije rabiti, te podrobnije i primjerenije urediti postupak građevinske inspekcije, najavljuju iz Ministarstva.

Sve ovo povlači za sobom pitanje hoće li izmjene i dopune Zakona o gradnji zaista olakšati dobivanje dozvola, što ćemo uskoro vidjeti u praksi. Da su inspekcije radile svoj posao, danas u državi ne bi bilo na tisuće nelegalnih objekata. Sigurno je tek da se ljudi koji su uredno platili građevinske dozvole, jer su željeli čiste papire, danas pitaju zašto su platili toliki ceh državi kad se ona odjednom tako dobrohotno odnosi prema bespravnim graditeljima. Ostaje i pitanje što s ljudima kojima su srušeni bespravni objekti - hoće li oni i na koji način biti obeštećeni? U svakom slučaju, pitanja je puno, ali najava novog zakona te izmjena i dopuna postojećeg dobar je put prema uvođenju reda. Barem smo na putu do puta prema putu.

Limun.hr, 7.6.11.