Porez na stanove i vikendice od 500 do 2000 eura godišnje

 Porez na imovinu vezat će se uz vrijednost imovine i njezino korištenje, a zamijenit će dosadašnju komunalnu naknadu. Svaka imovina koja je balast koštat će vas puno. Obveza je vlasnika da imovinu stavi u funkciju ili će plaćati visoke nadoknade, ustvrdio je Slavko Linić, ministar financija, na okruglom stolu Kluba izvoznika i tjednika Lider održanom u srijedu u Zagrebu, dodajući kako će taj prihod i dalje biti prihod lokalnih jedinica.

Porez na imovinu uveo bi se 1. srpnja 2012., a u paketu s laganim smanjenjem zdravstvenog doprinosa na plaće. Podsjetimo, vodstvo Kukuriku koalicije je prije izbora govorilo kako neće uvoditi porez na imovinu, pod službenim objašnjenjem da bi prihodi od njega bili premali, te da je potrebno određeno vrijeme za njegovu cjelovitu pripremu. Međutim, istina je bila ta što je Jadranka Kosor, bivša premijerka, počela plašiti umirovljenike i građane kako će ih Kukuriku koalicija uništiti uvođenjem poreza na imovinu, jer će tako oporezivati i njihove teško i mukotrpno izgrađene vikendice.

Međutim, nova Vlada je sada promijenila ploču, a kako se iz prvih Linićevih riječi na tu temu da iščitati, uvođenje poreza na imovinu će, bar na početku, biti na tragu modela koji je Vlada Jadranke Kosor namjeravala uvesti prije negoli je, u strahu od zamjeranja biračima, odustala od tih i drugih potrebnih reformskih poteza. Stoga ovom prigodom valja prizvati u sjećanje i izjavu Vladimira Brkanića, poreznog stručnjaka iz časopisa Računovodstvo i financije, koji je, komentirajući tadašnju premijerkinu najavu jačeg oporezivanja vikendica i naknadno svih oblika imovine do 2013. godine, ustvrdio kako bi mnogi mogli početi plakati ako porez na vikendice, a poslije i na sve nekretnine i imovinu, ne bude razumno pripremljen, jer riječ je o vrlo kompliciranim i osjetljivim porezima koji zahtijevaju jaku pripremu i veliku sofisticiranost.

Njegova analiza je pokazala, naime, kako u Hrvatskoj postojeći sustav oporezivanja imovine i nekretnina preko raznih komunalnih naknada po prihodima prednjači u odnosu na zemlje OECD-a (najbogatije države svijeta), jer se u Hrvatskoj od tih naknada i drugih poreza na imovinu godišnje ubere 6,2 posto ukupnih poreznih prihoda, a u zemljama OECD-a 4,8 posto. No, samo od izravnih poreza na nekretnine (porezi na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina), prema podacima Martine Kesner-Škreb, analitičarke Instituta za javne financije, u razdoblju od 2003. do 2007. u gradske i općinske proračune prosječno se uprihodilo više od 100 milijuna kuna, što čini tek 0,12 posto ukupnih poreznih prihoda.

Kako je Jadranka Kosor porez na imovinu namjeravala uvesti i zbog toga kako bi se nadoknadio manjak prihoda (oko 900 milijuna kuna) zbog smanjenja poreza na dohodak, gruba računica je pokazala kako bi porez na vikendice trebao porasti i do deset puta. Naime, porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici od 5 do 15 kuna po četvornome metru površine, a općine ili gradovi, čiji se proračuni pune ovim porezom, propisuju svojom odlukom visinu ovog poreza u tom rasponu.

Porez na korištenje javnih površina, pak, plaćaju fizičke i pravne osobe koje koriste javne površine, te i u tom slučaju općina ili grad odlučuju o visini ovog poreza, a određuju i što se smatra javnom površinom. Prema financijskim izvješćima jedinica lokalne i područne samouprave, koje smo dobili od Ministarstva financija, ukupni prihod od poreza na kuće za odmor u 2008. godini ostvaren je u iznosu od 72,2 milijuna kuna, a u 2009. U iznosu od 74,4 milijuna kuna. Računica u tom slučaju kaže da bi, ako se želi nadoknaditi manjak od 900 milijuna kuna, porez na vikendice trebalo povećati najmanje desetak puta.

HDZ-ov model je predviđao da obračun za oporezivanje vikendica više neće biti temeljen na kvadraturi, nego na vrijednosti kuće za odmor, ali se nije preciziralo hoće li biti više poreznih stopa za određene vrijednosti i hoće li određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv. Stručnjaci su tada upozoravali i na činjenicu da bi Ministarstvo ili Porezna uprava morali osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo. Pri tome bi se u obzir morali uzeti i krediti koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik kuće za odmor. No, sada imamo dodatnu situaciju da Vlada Zorana Milanovića odmah u startu ide korak dalje i da će, osim vikendica, oporezivati sve nekretnine koje ne služe za stanovanje, a nisu u nekoj poslovnoj funkciji ili nisu iznajmljeni.

Slikovito rečeno, Domagoj Milošević, bivši potpredsjednik Vlade, koji ima 14 stanova, morat će plaćati godišnji porez na svaki stan koji nije prijavljen kao prebivalište, a koji nije iznajmljen ili u nekoj drugoj poslovnoj funkciji. U državama EU-a porez na nekretnine primjenjuje se u svim članicama, osim Belgije i Malte, a visina stopa kreće se od 0,1 do tri posto vrijednosti nekretnine. Dok se u Austriji plaća porez na svaku nekretninu od 0,2 do 1 posto od njezine procijenjene vrijednosti, u Grčkoj, Irskoj, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive od njega su potpuno oslobođeni, ili ga plaćaju sniženo.

U Sloveniji porez iznosi od 0,1 do 1,5 posto, no prvih 160 kvadrata stana je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje. Srbija je, na primjer, porez na imovinu uvela još 2001. i njegove stope kreću se od 0,4 do 2 posto vrijednosti imovine, a u poreznu osnovicu ulaze sve nekretnine, ne samo višak četvornih metara stana. U Italiji stopa poreza na imovinu varira od 0,4 do 0,7 posto i također se plaća na sve nekretnine. Iako ovaj put u vladajućoj koaliciji nisu htjeli reći ništa detaljnije, valja podsjetiti kako je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, prije izbora govorio kako SDP neće oporezovati nekretninu u kojoj se živi. Jednako tako je govorio i kako će se vidjeti koja će se neoporeziva granica uvesti za takav objekt koji služi za stanovanje - odnosno, hoće li neoporezivo biti 100 kvadrata ili objekt od 100 tisuća eura vrijednosti, ili će se odrediti neki iznos kvadrata i vrijednosti po članu kućanstva.

Oni koji imaju samo stan u kome žive mogu odahnuti
Vlada je odlučila uvesti porez na imovinu, a detalje koja će sve to imovina postati oporeziva, doznat ćemo 1. srpnja. Najzanimljivije su svakako nekretnine - zemljišta i građevine, no u imovinu ulazi i gotov novac, dionice i obveznice, štednja, automobili, brodovi, namještaj, umjetničke slike, nakit... Što će od toga biti oporezivo, za sada je nezahvalno procjenjivati, no jasno je da će sadašnji porez na kuće za odmor koji razrezuju općine i gradovi, u visini od pet do 15 kuna po kvadratu, doživjeti izmjene. Koliko će biti radikalne, i hoće li postati oporezive i dosad neoporezive nekretnine u kojima se živi, a u Hrvatskoj je takvih 2,2 milijuna stanova, velika su pitanja.

Koncem studenoga ove godine Slavko Linić bio je najavljivao da će se porez na nekretnine obračunavati na sve nekretnine u kojima se ne živi i daje onaj tko ima 10 stanova bogat čovjek koji mora platiti porez na devet stanova. Definitivno je novi ministar financija u pravu, no i tu postoji problem koji je i u sadašnjem sustavu oporezivanja aktualan, čovjek koji ima dva stana od po 30 kvadrata na jedan plaća porez jer u njemu ne živi, dok onaj tko živi u znatno vrjednijoj nekretnini, stanu od 200 kvadrata, porez ne plaća jer u njoj stanuje. Zemlje EU-a koje oporezuju nekretnine, porez razrezuju jednom godišnje po stopama od 0,1 posto do tri posto. Neke zemlje poreza oslobađaju nekretnine u kojima se stanuje, neke oporezuju samo tvrtke... Ako Hrvatska dobije model koji je prije mjesec dana najavljivao Linić, onda oni koji imaju samo stan u kojem žive mogu odahnuti. Odluči li se rebnuti sve nekretnine u zemlji, onda ljude čeka obveza koja i ne mora uopće biti malena.

Primjene stope iz raspona koje poznaju zemlje EU-a, onda na stan vrijednosti od 100.000 eura porez po stopi od 0,1 posto iznosi 100 eura godišnjeg poreza, no po tri posto taj godišnji namet iznosi 3000 eura. To nije porez kojim se u europskim zemljama puni proračun, već se njime žele postići određeni efekti na tržištu nekretnina. Kod nas se dugo raspravlja o uvođenju takvog poreza i, koliko znam, ljudi ga ne doživljavaju pozitivno jer smatraju da su dovoljno poreza platili prilikom kupnje stana i da ga dovoljno plaćaju iz plaća i za PDV, ističe dr. Nikša Nikolić sa splitskog Ekonomskog fakulteta. Za porez na imovinu je dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb, koja smatra da bi trebalo oporezivati sve nekretnine: Najbolje bi bilo da se propiše određeno oslobođenje po određenoj kvadraturi za svakog člana kućanstva i da se sve iznad toga oporezuje, ali po progresivnim stopama, znači kako raste broj kvadrata, da raste i stopa. Taj bi porez trebao zamijeniti komunalnu naknadu, a ne da plaćamo dvaput istu stvar.

Splitski investitor Zvonko Kotarac: Tko ima vikendicu, ima i za porez
Mislim da porez na nekretnine trebauvesti, i to zbog više razloga. Ako je nekretnina u funkciji stvaranja dohotka, onda tu nema poreza jer se trošak nekretnine svrstava pod troškove poslovanja. Ako je nekretnina privatno vlasništvo, pri čemu izuzimam onu kojom se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe, znači da je višak koji treba oporezovati. Jednostavno, ako ste dovoljno bogati da imate nekretninu, onda trebate imati i novac za plaćanje poreza. Osobnog sam uvjerenja da novi porez neće utjecati na sektor graditeljstva, osim što će prisiliti ljude koji imaju nekretninu koja nije u funkciji na izbor - stavljanje u funkciju, plaćanje poreza ili prodaja, kazao nam je Zvonko Kotarac, splitski investitor i građevinar.

Dubravko Ranilović: Najprije moramo oporezovati luksuz
Porez na nekretnine je neminovnost, samo treba vidjeti na koji će se način provoditi. Riječ je o vrlo složenom procesu u kojemu ne treba naglrti s odlukama. Na tržištu ionako ima dosta nekretnina, pa je pitanje bi li se naglim promjenama poremetili određeni ciklusi. Kvalitetno riješeno oporezivanje može čak stimulirati tržište na način da stimulira ulaganja i potakne ljude na drukčije razmišljanje o nekretninama. Mislim da u početku treba oporezovati samo one nekretnine koje se smatraju luksuzom, a onda nakon određenog vremena analizirati strukturu stanovanja i oporezivanja. Pun opseg mogao bi se postići za desetak godina, rekao nam je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Stope od 0,5 do 2 posto
Analitičari su do sada predviđali kako bi porez na nekretnine u Hrvatskoj mogao iznositi između 0,5 posto do dva posto vrijednosti nekretnine godišnje. To znači da bi stan ili vikendica koja košta 100 tisuća eura mogao godišnje biti oporezovan s 500 do dvije tisuće eura. Što stopa bude veća, to će za vlasnike stanova biti nepovoljnije njihovo održavanje, te će biti stimulirani da prodaju stan. To bi onda dovelo do oživljavanja tržišta nekretnina, ali bi sasvim sigurno utjecalo i na daljnji pad cijena na tržištu nekretnina.

Za kruh, mlijeko i lijekove ostaje nulta stopa PDV-a
Slavko Linić je ustvrdio i kako će se prigodom donošenja državnog proračuna vjerojatno povećati stopa poreza na dodanu vrijednost na 25 posto, uz napomenu kako će se privremeno zadržati nulta stopu PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove, dok će se uvesti nove međustope da bi se zaštitile osjetljive grupe stanovništva (djeca) ili pojedine gospodarske grane, poput turizma. Prema njegovim riječima, u slučaju poreza na dobit uvest će olakšice za reinvestiranu i zadržanu dobit, drastično smanjiti parafiskalni nameti poput šumskog doprinosa, spomeničke rente i komorskog doprinosa. Nadalje, uvest će se i porez na dividendu, ali bi se odredio neoporezivi dio dividende, kako ne bi stradali mali dioničari.

Linić je ustvrdio i kako nova Vlada neće kresati mirovine, ali će se razmatrati situacija u javnoj upravi, jer je masa plaća prevelika, pa su mogući preustroji i racionalnija organizacija državne uprave, što u stvari pretpostavlja smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi. Nova Vlada bi trebala donijeti i Zakon o financijskom poslovanju koji će rok plaćanja PDV-a povećati s 30 na 45 dana, s tim da bi država svoje obveze morala plaćati u roku od 30 dana, a privatni sektor u vremenu od 60. Govoreći o problemu nelikvidnosti, upravama blokiranih tvrtki će se dati 30 dana da se nagode s vjerovnicima, a ako ne uspiju, slijedi novi krug pregovora za nagodbu u roku od 90 dana nakon čega se ide u - stečaj.

Limun.hr, 29.12.11.