Broj investicija u jugoistočnoj Europi pao je 30, a u zemljama srednje Europe pad je znatno veći te iznosi 45 posto

Zagreb je jedan od rijetkih, ako ne i jedini grad u Europi u kojem će sljedeće godine broj investicija u nove poslovne zgrade rasti. Razlog tome je nestašica kvalitetnih uredskih prostora u hrvatskoj metropoli, zaključili su istraživači konzultantske kuće CB Richard Ellis.

62 posto manje nego lani
U zemljama srednje Europe broj novih projekata ureda i poslovnih zgrada smanjio se u odnosu na kraj prošle godine za 45 posto, dok u jugoistočnoj Europi pad broja investicija iznosi oko 30 posto.
Broj novih projekata poslovnih zgrada, iako je već smanjen u posljednjih godinu dana, smanjivat će se i u sljedećih godinu i pol do dvije, tvrde u CB Richard Ellisu. Njihova analiza pokazuje da je najveći pad novih uredskih projekata zabilježen u Bratislavi, gdje će se u slijedećih 18 do 24 mjeseca graditi 62 posto manje zgrada. U Pragu će biti 43 posto manje projekata, u Varšavi 48 posto, a najmanji će pad biti u Moskvi, oko 20 posto manje. Nešto manji pad broja projekata u Moskvi analitičari pripisuju optimizmom tamošnjih investitora koji očekuju brzi oporavak tržišta i porast prodaje uredskih prostora.

Povoljniji uvjeti za tvrtke
Međutim, analitičati CB Richard Ellisa napominju da će to smanjenje i stagnacija dugoročno stvoriti povoljnije uvjete za investitore na pojedinim tržištima. Nedostatak novih projekata i novih poslovnih zgrada na nekim će tržištima sredinom sljedeće godine dovesti do nestašice ponude, jer će svi postojeći kapaciteti biti popunjeni, dok će na drugima biti sve bolja popunjenost postojećih zgrada.
- U zemljama srednje i jugoistočne Europe smanjuje se broj investicija u uredske prostore, no u Zagrebu, u kojemu nedostaje kvalitetnih gotovih prostora, broj investicija se čak i udvostručio - prokomentirao je Jos Tromp, voditelj odjela Istraživanja i savjetovanja za središnju i istočnu Europu.

Traže više gotovine
Glavni razlozi znatnog smanjenja broja investicija isti su na svim tržištima regije koja je obuhvaćena ovim istraživanjem. To je teže dobivanje kredita, zbog čega je gotovo nemoguće financijski pokriti nove projekte jer banke traže sve veći udio vlastitih sredstava investitora. Ujedno, potražnja za uredskim prostorima na nekim je tržištima vrlo niska, pa je teško računati na siguran povrat novca.
Jos Tromp navodi da, unatoč tome što se neki trendovi na tržištu mogu primijeniti na cijelu regiju središnje i jugoistočne Europe, ipak postoje individualni razlozi za stagnaciju i smanjenje investicija na svakom pojedinom tržištu.
- Investitori i developeri shvatili su napokon da je tržište sazrijelo, što znači da loši projekti ili oni na lošim lokacijama neće lako pronalaziti zakupce. To je jedan od razloga što novih projekti moraju biti sve kvalitetniji, a samim time i skuplji - kaže Tromp.

Tek kada se sagradi
Direktor za kapitalna ulaganja Pavel Schanka smatra da će pojedina tržišta srednje Europe, poput Praga i Varšave, postati mnogo povoljnija za investitore već od sredine sljedeće godine, kada se povećaju očekivanja zakupaca.
- S obzirom na smanjenje potražnje za poslovnih prostorima od 30 posto u usporedbi s prethodnim godinama, a sve je rjeđa praksa zakupljivanja prostora dok je zgrada u fazi izgradnje, uvjeti su za investitore sve izazovniji. Ipak, prilike postoje i tržište nije zamrlo, no samo profitirat će samo inovativni investitori koji znaju prepoznati potrebe svojih klijenata - predviđa Pavel Schanka.


www.jutarnji.hr, 24.12.2009.